
U posljednjih nekoliko godina, sve češće svjedočimo pravnim bitkama između slavnih osoba i fotografa, posebice paparazza. Najnoviji slučaj, u kojem je Jennifer Lopez tužena zbog objave fotografija na kojima se nalazi – ali čije autorsko pravo ne posjeduje – ponovno je otvorio raspravu o granicama autorskih prava, etici fotografije i svakodnevnoj praksi fotografa.
Dana 17. svibnja, fotograf Edwin Blanco i agencija BackGrid USA podnijeli su odvojene tužbe protiv Jennifer Lopez, tvrdeći da je slavna pjevačica objavila fotografije sebe bez dozvole fotografa.
Pridruži se hrvatskoj foto zajednici — objavi radove, sudjeluj u natječajima i upoznaj fotografe koji te razumiju.
Pridruži seTužitelji navode da su oni suvlasnici tih fotografija i da su Lopezine objave stvorile komercijalni interes jer je u opisima označavala modne partnere. Svaka tužba traži do 150.000 dolara odštete, što je maksimalni iznos prema američkom Zakonu o autorskim pravima za namjerno kršenje.
Odvjetnik Peter Perkowski izjavio je da su slike korištene za “samopromociju” jer su isticale dizajnere povezane s Lopezinim brendovima. On je objavu okarakterizirao kao marketinšku, a ne osobnu, što je važna razlika u slučajevima povrede autorskih prava.
Lopez je već bila tužena 2019. godine kada ju je Splash News tužio zbog objave fotografije na kojoj je sa tadašnjim partnerom Alexom Rodriguezom. Taj je slučaj riješen nagodbom, ali je postavio presedan na koji se paparazzi odvjetnici sada pozivaju u pregovorima oko odštete.
Korisnici društvenih mreža burno su reagirali na vijest o novim tužbama, smatrajući apsurdnim da pjevačica može biti tužena jer objavljuje slike sebe. Drugi su stali u obranu fotografa, naglašavajući da im je egzistencija vezana uz naknade za licenciranje i da je Lopez mogla zatražiti dozvolu ili platiti standardnu naknadu.
Obje tužbe dodijeljene su različitim sucima, a Lopez ima rok do sredine lipnja za odgovor.
Važno je istaknuti da Jennifer Lopez nije jedina slavna osoba koja se našla u ovakvoj pravnoj situaciji. Zapravo, ovo joj nije prvi put – slične tužbe doživjela je i 2019. i 2020. godine. Tada je, primjerice, agencija Splash News tužila Lopez zbog objave fotografije na kojoj je sa svojim tadašnjim partnerom Alexom Rodriguezom. Iako je slučaj završen nagodbom, postavio je presedan i otvorio vrata sličnim tužbama u budućnosti.
No, Lopez nije usamljena u ovome. Mnoge druge svjetske zvijezde suočile su se s gotovo identičnim problemima:
Britanska pop zvijezda Dua Lipa također je bila predmet tužbe zbog objave paparazzo fotografije na Instagramu. U njenom slučaju, fotograf Robert Barbera tužio ju je jer je bez dozvole podijelila njegovu fotografiju na kojoj izlazi iz zračne luke. Iako se na slici nalazi sama Lipa, sud je stao na stranu fotografa, potvrđujući da autorsko pravo pripada njemu. Ovaj slučaj dodatno je naglasio koliko je važno da i slavne osobe, unatoč svojoj popularnosti, poštuju pravila autorskih prava kao i svi drugi korisnici interneta.
Supermodel Gigi Hadid također je bila u središtu medijske pozornosti zbog sličnog slučaja. 2020. godine tužena je jer je na Instagramu objavila fotografiju koju je snimio paparazzo, bez prethodnog odobrenja. Hadid se branila tvrdnjom da je ona sama pozirala i da nije bilo nikakve komercijalne koristi, ali sud je presudio da autorsko pravo pripada fotografu. Ovaj slučaj izazvao je burne reakcije javnosti, ali i podijelio mišljenja među profesionalnim fotografima.
Ni Khloe Kardashian nije izbjegla tužbe. I ona je bila predmet sudskog spora zbog objave paparazzo fotografije na svojim društvenim mrežama. U njezinom slučaju, agencija Xposure Photos tužila ju je zbog neovlaštene objave slike, što je također završilo nagodbom izvan suda.
Slučajevi Jennifer Lopez, Dua Lipe, Gigi Hadid i Khloe Kardashian nisu samo zanimljive pravne priče, već i važni presedani koji oblikuju način na koji fotografi štite svoja prava u digitalnom dobu. Svaki od ovih slučajeva podsjeća fotografe da, bez obzira tko je na slici, oni kao autori imaju zakonsku zaštitu i pravo na naknadu.
Autorsko pravo je na strani fotografa – čak i kad je riječ o slavnim osobama
Jedna od najvažnijih lekcija ovog slučaja za fotografe jest potvrda da autorsko pravo pripada osobi koja je snimila fotografiju, bez obzira na to tko se nalazi na slici. To je temeljno načelo koje štiti fotografe, osobito u svijetu paparazza, gdje su slike slavnih osoba iznimno vrijedne.
Fotografi ulažu vrijeme, trud i novac kako bi snimili ekskluzivne trenutke, a autorsko pravo im omogućuje da od toga žive. Bez tog prava, svatko bi mogao slobodno koristiti njihove slike, što bi značilo kraj profesionalne fotografije kakvu poznajemo.
Sudovi često razlikuju osobnu i komercijalnu upotrebu fotografija. Ako slavna osoba objavi sliku iz privatnih razloga, postoji mogućnost da sud prizna “poštenu uporabu” (fair use). Međutim, ako se fotografija koristi za promociju brenda, proizvoda ili usluge, kao što je bio slučaj s Jennifer Lopez, tada je riječ o komercijalnoj upotrebi i fotograf ima puno pravo tražiti naknadu.
Iako zakon štiti fotografe, pitanje etike ostaje otvoreno. Paparazzi često prelaze granice privatnosti, a javnost ih često percipira negativno. No, važno je naglasiti da su i paparazzi dio medijskog ekosustava, a njihovi radovi imaju tržišnu vrijednost upravo zbog interesa javnosti za slavne osobe.
Za fotografe je ključno pronaći ravnotežu između poslovnih interesa i poštivanja privatnosti, kao i izbjegavati situacije koje bi ih mogle dovesti u pravne ili moralne probleme.








