Svjetski dan fotografije: hrvatska foto priča starija je nego što mislite

Ukratko: Svjetski dan fotografije obilježava se 19. kolovoza jer je toga dana 1839. francuska vlada dagerotipiju predala svijetu na slobodno korištenje. U Hrvatskoj taj dan ima stariji temelj nego što se misli. Zagrebački je tisak o dagerotipiji pisao već 6. travnja 1839., prije nego što je postupak uopće postao besplatan, Fotoklub Zagreb djeluje od 1892. i najstarija je neprofitna fotoamaterska organizacija u ovom dijelu Europe, Fotoklub Rijeka od 1897., a Fotoklub Split od 1911. Ako dan želite obilježiti nečim konkretnijim od objave na društvenim mrežama, godišnja članarina u ta tri kluba kreće se od 12 do 40 eura, ovisno o klubu i statusu.

Devetnaesti kolovoza je jedan od onih datuma koji svake godine prođe kroz feed u obliku stotinu objava s istim citatom i nijednom informacijom. Zato smo ga ove godine odlučili napisati s druge strane: što se toga dana zapravo dogodilo, i što u Hrvatskoj postoji da bi se taj dan iskoristio.

Zašto baš 19. kolovoza

Datum se ne odnosi na prvu fotografiju nego na dan kada je fotografija postala javno dobro. Louis Daguerre razvio je postupak koji je po njemu dobio ime dagerotipija, a francuska je vlada otkupila prava i 19. kolovoza 1839. postupak objavila kao slobodan za korištenje, bez naknade. Bila je to rijetka odluka za svoje vrijeme: umjesto da se izum zaključa u patent, dan je svijetu.

Ta odluka je razlog zbog kojeg se fotografija proširila brzinom kakvu nijedna druga tehnologija tog stoljeća nije imala. Svjetski dan fotografije zato nije rođendan aparata nego rođendan pristupa.

U Zagrebu se o tome pisalo prije nego što je izum postao besplatan

Ovo je dio koji obično nedostaje. Zagrebački je tisak o dagerotipiji javio 6. travnja 1839., dakle četiri i pol mjeseca prije nego što je postupak pušten na slobodno korištenje. Danica ilirska objavila je u rubrici Različnosti napis pod naslovom Najznatnije odkritje našega vrěmena. Vijest je do nas stigla praktički istodobno kad i do ostatka Europe, što se za tehnologije tog stoljeća rijetko može reći.

Prvi domaći čovjek koji je aparat i uzeo u ruke bio je Demeter Novaković, zagrebački trgovac rođen 1786. u Pitomači. U Parizu je obuku primio od samog izumitelja, a Zagreb je snimio krajem 1839. ili početkom 1840. godine, s Lotrščakom i zvonikom svetog Marka u kadru. Nijedna od tih ranih zagrebačkih dagerotipija nije sačuvana, pa je najstarija hrvatska fotografija danas poznata samo iz opisa.

Da stvar bude bliža današnjoj sceni nego što bismo mislili, već pedesetih godina 19. stoljeća dvojica zagrebačkih dagerotipista, Ferdinand Rahmann i Joseph Kallain, vodila su javnu svađu preko novina oko toga tko radi bolje portrete, s ulogom koji je narastao na sto forinti. Podaci su iz rada Hrvoja Gržine iz Hrvatskog državnog arhiva, objavljenog u Povijesnim prilozima.

Klubovi koji rade dulje od sto godina, i danas primaju članove

Ta linija nije prekinuta. Ono što je počelo s pojedincima pretvorilo se krajem stoljeća u klubove koji rade i danas, i koji su i dalje otvoreni za bilo koga tko dođe s pristupnicom.

Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i, kako sami navode, najstarija je neprofitna fotoamaterska organizacija u ovom dijelu Europe. Kroz njega su prošla imena koja danas stoje u pregledima hrvatske fotografije: Tošo Dabac, Mladen Grčević, Milan Fizi, Milan i Slavka Pavić, Marija Braut.

Fotoklub Rijeka ima najprecizniji datum od svih: 9. siječnja 1897. Uz izložbe i tečajeve drži i muzej fotografske opreme, fotobiblioteku, galeriju te zasebne sekcije za analognu fotografiju i za mlade.

Fotoklub Split osnovan je 1911. i spada među najstarije udruge građana u Splitu i Dalmaciji. Sami napominju ono što se rijetko piše: djelovanje je zamrlo u ratovima, pa se o kontinuitetu govori tek od pedesetih. U prostoru kluba i danas radi tamna komora, što je stvar koja se drugdje plaća po satu.

Drugim riječima, dok je Svjetski dan fotografije globalni datum bez lokalnog sadržaja, ovdje postoji mreža koja radi više od stotinu godina i koja je i dalje otvorena za nove ljude.

Što fotoklub danas stvarno nudi, i koliko košta

Ovo je dio koji nigdje ne stoji na jednom mjestu, pa smo ga provjerili i sastavili.

Uz članarinu ide i ono što se ne da kupiti pojedinačno. Fotoklub Zagreb godišnje organizira dvadesetak izložbi, tridesetak stručnih predavanja, tečajeve, fotoradionice i fotoizlete. Za četrdeset eura godišnje to je cijena jedne memorijske kartice.

Jedno upozorenje na koje ćete naletjeti: dio klubova nije osvježio stranice od uvođenja eura, pa cjenik članarine ondje još stoji u kunama. Iznos u takvom slučaju ne preračunavajte sami nego ga potvrdite u tajništvu kluba, jer se u međuvremenu mogao i promijeniti.

Iznad pojedinačnih klubova stoji Hrvatski fotosavez, krovna udruga u koju se klubovi udružuju dobrovoljno. Ondje se vodi program izložbi, natječaja i fotoradionica, uključujući program za djecu i mlade. Za pojedinca to znači da članstvo u lokalnom klubu otvara vrata i na natječaje izvan njegova grada.

Što se kod nas događa kroz godinu, a ne samo taj dan

Ako 19. kolovoza očekujete program po gradovima, bit ćete razočarani. Kolovoz je kod nas mrtav mjesec za udruge, klupske sezone kreću u rujnu. Ono što postoji je godišnji ciklus koji se ponavlja i u koji se može ući bilo kada. Prema programu Hrvatskog fotosaveza, kroz godinu se vrte:

• Ljetne fotoradionice u Istri i druge fotoradionice kroz godinu, kao glavni oblik edukacije izvan klupskih tečajeva.
• Natječaji i godišnja izložba fotografija klubova članica, što je za početnika najjednostavniji način da mu rad prvi put netko ocijeni izvan kruga prijatelja.
• Izložbe iz programa za djecu i mlade, zaseban ciklus koji se rijetko spominje, a jedini je organizirani put za srednjoškolca koji ozbiljno snima.
• Međunarodna suradnja preko FIAP-a, svjetske federacije fotografske umjetnosti, kroz koju se ide na izložbe izvan Hrvatske.
• Biblioteka Hrvatski fotografi i katalozi godišnjih izložbi, dakle tiskani trag koji ostaje i kad se izložba zatvori.

Za nekoga tko fotografira sam i nikome to ne pokazuje, taj popis je važniji od samog datuma. Devetnaesti kolovoza je dobar dan da se pogleda, jer se poslije toga uvijek nađe razlog da se ne pogleda.

Kako obilježiti dan ako niste ni u kakvom klubu

Najlakše je objaviti staru fotografiju s hashtagom. Evo četiri stvari koje traju dulje od jednog dana.

• Snimite nešto što niste nikad. Ne novu temu nego novi način: cijeli dan jedan objektiv, ili samo crno-bijelo, ili deset kadrova bez brisanja. Ograničenje radi ono što oprema ne može.
• Prođite jedan tehnički pojam do kraja. Ako vam se blenda, brzina i ISO još uvijek preklapaju, počnite od ekspozicijskog trokuta. Jedan dan je dovoljan da se to prestane pogađati.
• Javite se lokalnom fotoklubu. Kolovoz je mrtav mjesec, ali programi kreću u rujnu i tada se upisuje. Pristupnica i članarina su cijela procedura.
• Pogledajte tuđe fotografije uživo, ne na ekranu. Otisak na zidu i kadar na telefonu nisu ista stvar, a razlika se najbrže shvati u galeriji.

Ako vam je ovo dan da napokon kupite aparat

Ako vam je datum povod da konačno kupite prvi aparat, dvije stvari koje smo nedavno provjeravali vrijede i danas. Prva: rabljeni aparat kupljen s razumom ulazi u istu klasu za pola novca, ali se provjerava uživo i po popisu. Druga: cijena iz inozemstva zna biti niža za trećinu, ali se uz nju kupuje i drugačiji odnos prema jamstvu i servisu, o čemu smo napravili usporedbu 32 tijela.

Ono što se toga dana najmanje isplati jest kupiti aparat zato što je datum. Fotografija koja je 1839. dana svijetu besplatno nije postala važna zbog opreme nego zbog toga što je netko odlučio da je smiju imati svi.

Česta pitanja

Zašto je Svjetski dan fotografije baš 19. kolovoza?

Jer je toga dana 1839. francuska vlada objavila dagerotipiju kao slobodnu za korištenje, bez naknade. Datum označava trenutak kad je postupak postao dostupan svima, a ne nastanak prve fotografije.

Koji je najstariji fotoklub u Hrvatskoj?

Fotoklub Zagreb, osnovan 1892., koji se opisuje kao najstarija neprofitna fotoamaterska organizacija u ovom dijelu Europe. Slijede Fotoklub Rijeka, osnovan 9. siječnja 1897., i Fotoklub Split, osnovan 1911.

Koliko košta članstvo u fotoklubu?

Ovisno o klubu i statusu, od 12 do 40 eura godišnje. Fotoklub Zagreb naplaćuje 40 eura zaposlenima i 20 eura učenicima, studentima, umirovljenicima i nezaposlenima, Fotoklub Rijeka 30 odnosno 15 eura, a Fotoklub Split 22 odnosno 12 eura. Provjereno 18. kolovoza 2026.

Moram li biti dobar fotograf da bih se učlanio?

Ne. Klubovi su nastali kao amaterske udruge i to su i danas. Kriterij za izlaganje u galeriji jest kvaliteta radova, ali kriterij za članstvo je pristupnica i članarina.

Postoji li nešto za djecu i mlade?

Da. Hrvatski fotosavez vodi zaseban program izložbi i publikacija za djecu i mlade, a pojedini klubovi imaju fotoskupine u školama.

Na kraju, jedina stvar koju taj datum stvarno traži nije objava nego snimka. Postupak koji je 1839. dan svijetu badava danas nosite u džepu, i jedino pitanje je hoćete li ga toga dana izvaditi.