Elon Musk tužio Minnesotu zbog zakona koji zabranjuje AI generiranje eksplicitnih fotografija

Ako ste korisnik Twittera, svojedobno maštovito preimenovanog u X, nesumnjivo ste primijetili kako su unazad nekoliko mjeseci korisnici počeli koristiti Grok, AI chatbot koji razvija tvrtka xAI, za generiranje deepfake eksplicitnih fotografija. Stvari su otišle toliko daleko da su mete postale gotovo sve žene koje su objavile svoje fotografije s, primjerice, ljetovanja, zimovanja ili čak radnog mjesta. Gotovo da nije postojala fotografija koju netko od korisnika X-a nije pokušao pretvoriti u nude varijantu.

S vremenom, ponajviše zbog velikog broja (pri)tužbi korisnika i sve glasnijih kritika javnosti, mogućnosti Groka za generiranje takvog sadržaja značajno su ograničene, pa su eksplicitne AI fotografije gotovo nestale s X-a. No priča oko tzv. nudificationa time nije završila. Štoviše, Elon Musk, koji osim društvene mreže X kontrolira i tvrtku xAI, odlučio je cijelu priču odvesti na sud.

Naime, xAI je podnio tužbu protiv američke savezne države Minnesote zbog novog zakona koji zabranjuje AI alate za tzv. nudification – tehnologiju koja pomoću umjetne inteligencije s fotografija uklanja odjeću i stvara lažne eksplicitne prikaze stvarnih osoba. Riječ je o prvom takvom zakonu u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegov bi ishod mogao postaviti važan presedan za buduću regulaciju umjetne inteligencije.

Zakon, koji na snagu stupa 1. kolovoza, predviđa kazne do 500.000 američkih dolara za pružatelje usluga koji omogućuju korištenje takvih alata. Cilj zakonodavca jest zaštititi građane od sve učestalije zloupotrebe umjetne inteligencije za stvaranje seksualno eksplicitnih deepfake sadržaja bez pristanka osoba koje se na njima pojavljuju.

Iz xAI-ja, međutim, tvrde kako zakon nije problematičan zbog svoje namjere, već zbog načina na koji je napisan. Smatraju da je definicija toliko široka da bi mogla obuhvatiti i legitimne primjene umjetne inteligencije, uključujući sadržaje nastale uz pristanak svih uključenih osoba ili druge oblike digitalne obrade fotografija. Tvrtka također upozorava da zakon ne pruža dovoljnu zaštitu razvojnim tvrtkama koje ulažu napore kako bi spriječile zloupotrebu svojih AI modela.

S druge strane, vlasti Minnesote ističu kako je riječ o nužnoj mjeri zaštite građana. Prema njihovom stajalištu, lažne eksplicitne fotografije mogu imati ozbiljne posljedice za žrtve, od narušavanja ugleda i privatnosti do psiholoških i profesionalnih problema, zbog čega smatraju da država ima pravo ograničiti tehnologije koje omogućuju njihovu masovnu proizvodnju.