
Ukratko: Autorska prava na fotografiju u Hrvatskoj nastaju u trenutku kad fotografiju snimite, bez ijedne prijave i bez oznake copyright. Autor je uvijek fizička osoba koja je snimila, i to se ne može prenijeti. Ono što se prenosi su imovinska prava, dakle pravo korištenja. Naručitelj koji plati snimanje ne postaje autor, a bez pisanog ugovora nema jasnog opsega prava. Zaštita traje za života autora i 70 godina nakon smrti.
Napomena: ovo je opći pregled, a ne pravni savjet. Za konkretan slučaj, osobito kod ugovora i sporova, obratite se odvjetniku.
Pridruži se hrvatskoj foto zajednici — objavi radove, sudjeluj u natječajima i upoznaj fotografe koji te razumiju.
Pridruži seFotografi u Hrvatskoj gube novac i živce na istim mjestima: klijent objavi fotografiju gdje nije dogovoreno, netko preuzme sliku s interneta bez pitanja, ili se nakon snimanja ispostavi da se ne zna tko što smije. Sve troje rješava razumijevanje nekoliko osnovnih pravila.
Ovo je najveća zabuna. U Hrvatskoj ne postoji registar autorskih prava na fotografije i ne treba vam nikakva prijava. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine 111/21) u članku 19. određuje da je autor djela fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila. Pravo nastaje u trenutku nastanka djela.
Oznaka copyright i godina nisu uvjet zaštite. Korisne su jer jasno kažu tko polaže pravo, ali fotografija bez te oznake jednako je zaštićena kao i ona s njom.
Praktična posljedica: fotografija koju ste snimili prije deset godina i nikad nigdje niste prijavili i danas je vaša.
Ovo je razlika koju treba razumjeti prije nego što potpišete bilo kakav ugovor.
| Moralna prava | Imovinska prava | |
|---|---|---|
| Što obuhvaćaju | Vezu autora s djelom, pravo da budete naveden kao autor, pravo na poštovanje djela | Pravo umnožavanja, objave, distribucije i prerade |
| Mogu li se prenijeti | Ne | Da, ugovorom |
| Trajanje | Traju uz autorstvo | Život autora i 70 godina nakon smrti |
| Tko ih ima nakon prodaje | Autor | Onaj tko ih je ugovorom stekao |
Zakon u članku 26. stavku 2. određuje da se autorskim pravom štite osobne i duhovne veze autora s njegovim djelom, dakle moralna prava. Ona ostaju vama i onda kad ste imovinska prava prodali u cijelosti.
Zato klijent koji je platio fotografiju i dalje mora navesti tko ju je snimio, ako je to dogovoreno ili ako je uobičajeno u toj vrsti objave. I zato nitko ne smije vašu fotografiju izmijeniti tako da vam šteti ugledu, čak ni ako ju je kupio.
Najčešće pitanje na svakom snimanju. Odgovor je jednostavan: naručitelj koji plati snimanje ne postaje autor. Autor ostaje fotograf.
Ono što naručitelj stječe ovisi isključivo o tome što piše u ugovoru. Ako ugovora nema, opseg prava je nejasan i u sporu se tumači usko, dakle u korist autora. To zvuči kao dobra vijest za fotografa, ali u praksi znači svađu koju nitko ne želi.
Zato se opseg uvijek zapisuje unaprijed, i to konkretno.
Zadnja stavka je ona koju fotografi najčešće zaborave. Ako klijent traži potpuni prijenos bez ograničenja, vi svoju fotografiju više ne smijete pokazati ni u portfelju. Ako to ne želite, mora pisati.
Ako fotografirate kao zaposlenik, autor ste i dalje vi, ali poslodavac po zakonu stječe pravo iskorištavanja djela nastalih u okviru radnih obveza, u opsegu potrebnom za njegovu djelatnost.
Kod honorarnog rada i ugovora o djelu to ne vrijedi automatski. Tada opet vrijedi ono što piše u ugovoru, a ako ne piše ništa, prava ostaju kod autora.
Prvi korak nije odvjetnik nego dokaz. Napravite snimku zaslona s vidljivim datumom i adresom stranice. Sačuvajte izvornu datoteku s podacima o snimanju, jer izvorni RAW ili datoteka s metapodacima o vremenu i uređaju najjači je dokaz autorstva koji možete imati.
Drugi korak je pisani zahtjev za uklanjanje ili za plaćanje naknade. Većina slučajeva staje ovdje, jer se radi o nekome tko je sliku preuzeo bez razmišljanja, a ne o namjernoj krađi.
Treći korak, ako nema odgovora, je odvjetnik. U tom trenutku vrijedi da ste sve prethodno zapisali i sačuvali.
Za fotografije na stranim platformama postoji i postupak prijave zbog povrede autorskog prava, koji je često brži od svega ostalog.
Ista pravila vrijede i obrnuto. Fotografija pronađena Google pretragom nije slobodna za upotrebu. Oznaka da je slika bila javno dostupna nije dozvola.
Postoje i zakonske iznimke, primjerice za citiranje i za izvještavanje o dnevnim događajima, ali njihov opseg ovisi o namjeni i količini korištenog djela, pa za komercijalnu upotrebu ne biste se trebali oslanjati na njih bez provjere.
Ovo su dva odvojena sloja koja se stalno miješaju. Autorsko pravo štiti fotografa. Pravo osobe koja je na fotografiji štiti tu osobu, i temelji se na zaštiti osobnih podataka i pravima osobnosti.
To znači da možete biti autor fotografije i istovremeno je ne smjeti objaviti, jer nemate suglasnost osobe koja je na njoj. Vrijedi i obrnuto: osoba s fotografije nema autorsko pravo na nju samo zato što je na njoj.
O tome kada smijete fotografirati i objaviti nekoga pišemo u tekstu o fotografiranju ljudi na javnom mjestu.
Nema prepreke da im ih date, ali to nije isto što i prijenos prava. Isporuka datoteka i opseg korištenja dvije su odvojene stavke, i obje trebaju pisati. Uobičajeno je da mladenci dobiju neograničeno pravo osobne upotrebe, a komercijalna upotreba, na primjer prodaja fotografije nekom mediju, ostaje kod fotografa.
To je legitimna ponuda, ali cijena ne bi trebala biti ista kao za ograničenu licenciju. Ako prenosite sve i zauvijek, gubite mogućnost ponovne prodaje i često i pravo na portfelj. Ako se s tim slažete, neka bar bude plaćeno kao takvo.
Prerada spada u imovinska prava, pa ovisi o tome je li dogovorena. Ako izmjena ide toliko daleko da šteti vašem ugledu kao autora, u igru ulaze i moralna prava, koja se ne prenose ni jednim ugovorom.
Autor ste i dalje vi, ali poslodavac ima pravo iskorištavanja za svoju djelatnost. Prikaz u portfelju obično nije sporan, ali ako fotografija sadrži poslovno osjetljiv sadržaj ili osobe, pitajte prije nego objavite.
Navođenje autora ne zamjenjuje dozvolu. Moralno pravo na priznanje autorstva time jest poštovano, ali imovinsko pravo objave i dalje je povrijeđeno ako niste pristali.
Ne treba. Autorsko pravo nastaje samim stvaranjem djela i ne postoji registar u koji bi se fotografija upisivala. Oznaka copyright je korisna kao informacija, ali nije uvjet zaštite.
Fotograf ostaje autor. Vi stječete prava korištenja u opsegu koji je dogovoren ugovorom. Bez ugovora opseg je nejasan i tumači se usko, pa se opseg uvijek zapisuje unaprijed.
Za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, što je usklađeno na razini Europske unije. Nakon toga djelo prelazi u javno vlasništvo.
Ne smijete, osim ako je izričito objavljena pod licencijom koja to dopušta ili je zaštita istekla. Dostupnost na internetu nije dozvola za korištenje.
Autorsko pravo je jedini dio fotografskog posla koji radi u vašu korist i onda kad ne radite ništa, jer nastaje samo. Sve što trebate je znati što se prenosi, a što ne, i to zapisati prije snimanja, a ne poslije. Kako to izgleda u ugovoru razložili smo u tekstu o ugovoru s fotografom. Ako fotografirate za klijente i treba vam kontroliran prostor, Cahayabox studio iznajmljuje se po 50 eura na sat sa svom opremom uključenom.






