Poljubac na Times Squareu: Priča iza najpoznatijeg poljupca u povijesti fotografije

Fotografija “Poljubac na Times Squareu” ili “V-J Day in Times Square” jedna je od najprepoznatljivijih i najčešće reproduciranih slika 20. stoljeća. Prikazuje mornara i medicinsku sestru u strastvenom zagrljaju i poljupcu usred slavljenika na prepunom njujorškom Times Squareu, 14. kolovoza 1945. godine, na dan kada je objavljena kapitulacija Japana i završetak Drugog svjetskog rata. Ova fotografija postala je simbol pobjede, nade i optimizma, ali i predmet brojnih rasprava, kontroverzi i pokušaja identifikacije protagonista.

Kako je nastala slavna fotografija?

Alfred Eisenstaedt, fotograf časopisa Life, tog je dana šetao Times Squareom, svjestan da će objava kraja rata izazvati nezapamćeno slavlje. U moru ljudi, cvijeća, konfeta i suza radosnica, Eisenstaedt je uočio mornara koji je, preplavljen emocijama, spontano zgrabio prvu medicinsku sestru koju je ugledao i poljubio je. Eisenstaedt je instinktivno podigao kameru i u djeliću sekunde ovjekovječio trenutak koji će postati besmrtan.

Kasnije je ispričao: “Nisam imao vremena pitati ih za imena. Sve se dogodilo u sekundi. Samo sam pratio emociju.” Fotografija je ubrzo objavljena na naslovnici Life magazina i postala globalni simbol novog doba.

Tko su bili ljudi na slici?

Desetljećima se nagađalo o identitetu mornara i medicinske sestre. Mnogi su se javno predstavljali kao sudionici slavnog poljupca, ali najviše dokaza upućuje na to da su to bili George Mendonsa, mornar američke mornarice, i Greta Zimmer Friedman, medicinska tehničarka austrijskog podrijetla. Oboje su kasnije potvrdili da se nisu poznavali prije tog trenutka i da je poljubac bio potpuno spontan.

Greta je kasnije ispričala: “Nije to bio moj izbor, on me jednostavno zgrabio. Bio je to trenutak euforije i svi su slavili.” Iako su oboje kasnije postali prijatelji, nikada nisu razvili ljubavnu vezu.

Kontroverze novog doba

S godinama, fotografija je dobila i novu dimenziju – u suvremenom društvu, mnogi su počeli preispitivati kontekst poljupca bez pristanka. Greta Zimmer Friedman je sama izjavila da nije bila uvrijeđena, ali da nije znala što se događa dok je nije poljubio. Ova rasprava otvorila je pitanje kako se povijesni trenuci tumače kroz prizmu današnjih vrijednosti i društvenih normi. Danas se često raspravlja bi li takav čin bio prihvatljiv u suvremenom društvu i kako interpretirati spontane trenutke iz prošlosti.

Zanimljivosti o fotografiji

Više fotografa na licu mjesta: Iako je Alfred Eisenstaedt najpoznatiji po ovoj fotografiji, u blizini je bio i drugi fotograf, Victor Jorgensen, koji je snimio sličan kadar iz drugog kuta. Njegova fotografija nije postala toliko poznata, ali se često koristi za usporedbu i analizu autentičnosti trenutka.

Poljubac kao simbol, ne ljubavna priča: Iako izgleda romantično, poljubac je bio spontani čin radosti i olakšanja, a ne početak ljubavne veze. George Mendonsa je kasnije priznao da je u tom trenutku bio pod utjecajem alkohola, slaveći kraj rata s prijateljima i tadašnjom djevojkom, koja je također bila prisutna na Times Squareu.

Greta Zimmer Friedman nije bila “prava” medicinska sestra: Iako je u javnosti ostala poznata kao “medicinska sestra”, zapravo je bila dentalna tehničarka koja je nosila bijelu uniformu, što je pridonijelo konfuziji oko njezine profesije.

Fotografija je snimljena u crno-bijeloj tehnici: Iako postoje kolorirane verzije, original je bio crno-bijeli, što je bilo standardno za novinsku fotografiju tog vremena. Kolorirane verzije nastale su kasnije, digitalnom obradom.

Više fotografa, više pogleda: Osim Alfreda Eisenstaedta, još jedan LIFE-ov fotograf, William C. Shrout, bio je na Times Squareu tog povijesnog dana. Shrout je snimio vlastite serije fotografija koje prikazuju slavlje, poljupce i euforiju, ali i samog Eisenstaedta kako ljubi reporterku, s kamerom prebačenom preko ramena, u pozi nalik onoj koju je zabilježio na slavnoj fotografiji.

Kontekst slavnog poljupca: Shroutove slike mnoštva drugih anonimnih poljubaca i zagrljaja tog dana stavljaju slavnu fotografiju u širi kontekst – Times Square je bio preplavljen spontanim izrazima radosti, a “The Kiss” je samo jedan od brojnih trenutaka kolektivnog slavlja koji su toga dana ovjekovječeni

Kipovi inspirirani fotografijom: Skulptura “Unconditional Surrender” u nekoliko američkih gradova inspirirana je ovom fotografijom i izazvala je različite reakcije javnosti zbog svoje veličine i prikaza poljupca. Neki su je doživjeli kao simbol mira, dok su drugi isticali problematičnost prikaza poljupca bez pristanka.

Fotografija je korištena u brojnim reklamama i filmovima: Njena simbolika je iskorištena u popularnoj kulturi, često kao prikaz radosti i završetka rata. Pojavila se u brojnim reklamama, na plakatima, pa čak i kao inspiracija za modne editorijale.

George Mendonsa je bio veteran Drugog svjetskog rata: Nakon rata, postao je poznat kao “mornar s Times Squarea” i često je sudjelovao na događajima i intervjuima vezanim uz fotografiju. Zanimljivo, njegova tadašnja djevojka, kasnije supruga, bila je prisutna na Times Squareu u trenutku poljupca i može se vidjeti u pozadini na nekim fotografijama.

Greta Zimmer Friedman doživjela je izbjeglištvo: Greta je iz Austrije pobjegla pred nacistima, a njezina obitelj je stradala u Holokaustu. Ova osobna priča daje dodatnu dubinu njezinom iskustvu i simbolici fotografije.

Fotografija je postala predmet pravnih sporova: Kao i prva fotografija iz našeg serijala o slavnim fotografijama, nekoliko osoba je tvrdilo da su oni ili njihovi rođaci protagonisti slavnog poljupca, što je dovelo do pravnih i forenzičkih analiza slika i pokušaja identifikacije na temelju fizičkih karakteristika i svjedočanstava.

Masovno ponavljanje povijesnog poljupca: Na 70. godišnjicu pobjede nad Japanom i završetka Drugog svjetskog rata, stotine zaljubljenih parova svih generacija okupilo se na Times Squareu kako bi ponovili povijesni trenutak. Parovi su se poljubili točno na mjestu gdje je nastala slavna fotografija, oponašajući pozu mornara i medicinske sestre. Ovaj događaj dodatno je potvrdio koliko je fotografija postala dio kolektivne memorije i simbol nade, radosti i novog početka. Na toj lokaciji postavljen je i divovski kip koji obilježava točan položaj slavnog poljupca, a okupljanje je izazvalo veliko zanimanje javnosti i medija

Smrt dvojca slavnog poljupca: Greta Zimmer Friedman, žena iz slavne fotografije, preminula je 2016. godine u dobi od 92 godine. Do kraja života ostala je upamćena kao “medicinska sestra s Times Squarea”, iako je zapravo bila dentalna tehničarka. Nakon što je njezin identitet potvrđen, Greta je često sudjelovala na komemoracijama i događanjima vezanima uz fotografiju, a njezina smrt bila je popraćena brojnim oproštajima i podsjećanjima na važnost tog povijesnog trenutka.

George Mendonsa, mornar koji je na povijesnoj fotografiji zabilježen kako ljubi Gretu Zimmer Friedman na Times Squareu, preminuo je 2019. godine u dobi od 95 godina.

Njegova smrt označila je kraj životnog puta jednog od najprepoznatljivijih simbola završetka Drugog svjetskog rata. Time je i službeno završeno jedno poglavlje povijesti, jer su i Greta Zimmer Friedman i George Mendonsa, protagonisti slavnog poljupca, sada dio kolektivnog sjećanja.

Utjecaj i nasljeđe

“Poljubac na Times Squareu” postao je inspiracija za brojne umjetnike, reklame, filmove i kipove diljem svijeta. Najpoznatija replika je monumentalni kip “Unconditional Surrender” koji krasi nekoliko američkih gradova. Fotografija i danas simbolizira radost, nadu i završetak jednog od najmračnijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Iako je prošlo više od 75 godina od nastanka, ova slika i dalje izaziva snažne emocije i potiče na razmišljanje o tome kako interpretiramo povijest i trenutke kolektivne euforije.

Priča o poljupcu na Times Squareu podsjeća nas na moć fotografije da uhvati i prenese emociju čitave epohe. Iako je nastala u sekundi, ova slika živi već desetljećima, inspirira, potiče rasprave i ostaje jedan od najsnažnijih vizualnih simbola mira, ljubavi i novog početka. Njezina popularnost, ali i kontroverze koje je prate, svjedoče o tome koliko su slike važne za kolektivno pamćenje i razumijevanje povijesti.