Smijete li letjeti dronom i snimati iz zraka u Hrvatskoj? Pravila koja mora znati svaki vlasnik

Ukratko: Ako si dobio dron s fotoaparatom, u Hrvatskoj ga u pravilu prvo moraš registrirati kao operator, položiti besplatan online ispit i letjeti po jasnim pravilima: najviše 120 metara visine, uvijek na dogled te podalje od zračnih luka i vojnih objekata. Za samo snimanje iz zraka postoji i dodatni, specifično hrvatski sloj – koji uz odobrenje Državne geodetske uprave traži i registriranu djelatnost snimanja iz zraka – a snimanje ljudi otvara pitanja privatnosti. Propisi se povremeno mijenjaju, pa je službeni izvor uvijek Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (CCAA), no evo što svaki vlasnik drona treba znati prije prvog leta.

Treba li dron registrirati i položiti ispit?

Najčešća zabluda je da je dron “igračka” koju samo izvadiš iz kutije i pustiš u zrak. Registracija operatora nije potrebna jedino ako dron istovremeno ispunjava tri uvjeta: težak je manje od 250 grama, ne može razviti kinetičku energiju veću od 80 J i nema senzore za prikupljanje osobnih podataka, dakle nema fotoaparat ni mikrofon. Čim dron ima fotoaparat – a gotovo svaki današnji model ga ima – registracija postaje obavezna.

Registracija se obavlja online, preko sustava CCAA-e, i nakon nje dobivaš registracijski broj operatora koji mora biti oznaka na samom dronu. Većina rekreativnog letenja spada u takozvanu otvorenu kategoriju, koja pokriva dronove do 25 kilograma uz uvjet da ih uvijek držiš na dogled (VLOS) i da ne prelaziš 120 metara visine. Za potkategorije A1 i A3 dovoljno je proći besplatnu online obuku i položiti online ispit, dok potkategorija A2 (letenje bliže ljudima) traži dodatni ispit. Ukratko: registriraj se, položi ispit i tek onda poleti.

Gdje u Hrvatskoj (ne) smiješ letjeti

I kad si registriran i položio ispit, prostor nije slobodan za svaku lokaciju. Ovo su glavna ograničenja kojih se moraš držati:

• Najviše 120 metara iznad najbliže točke tla.
• Podalje od zračnih luka. U krugu oko aerodroma (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula, Dubrovnik) nalaziš se u kontroliranom zračnom prostoru (CTR) gdje let traži prethodno odobrenje.
• Vojni objekti i zabranjene zone – potpuno izbjegavaj.
• Nacionalni parkovi i parkovi prirode – bez suglasnosti uprave parka letenje i snimanje nisu dopušteni.
• Skupovi i gužve ljudi – iznad okupljanja se ne leti.
• Požarišta i protupožarno gašenje iz zraka – letenje dronom oko požara strogo je zabranjeno i vrlo opasno: dron u zraku prisiljava kanadere i protupožarne helikoptere da prekinu gašenje, čime se ugrožavaju životi posada i može se proširiti požar.

Zbog toga je prije svakog leta pametno provjeriti status zračnog prostora na AMC Portalu Hrvatske kontrole zračne plovidbe (Croatia Control), koji pokazuje aktivna ograničenja. Unutar CTR-a najčešće možeš odmah dobiti odobrenje za let do 50 metara visine, dok za više od toga zračni prostor treba rezervirati nekoliko dana ranije. O tome kako restrikcije izgledaju drugdje pisali smo u tekstu o tome kako Island zatvara nebo za dronove.

Koliko je to ozbiljno, pokazuje domaći primjer: jedan je kanader već imao probušeno krilo nakon sudara s dronom. Pri brzini od oko 200 km/h i dron mase pet kilograma može oštetiti krilo ili motor ili probiti vjetrobran, uz malu vjerojatnost sigurnog slijetanja, a moguća je i ozljeda posade – zato piloti kanadera, čim uoče dron, moraju prekinuti gašenje. U Hrvatskoj je u posljednje dvije godine zabilježeno 53 takva slučaja, zbog čega je oduzeta jedna dozvola za rad i izrečene 23 novčane kazne u rasponu od 660 do 20.000 eura.

Snimanje iz zraka – hrvatska posebnost

Ovo je dio koji mnoge iznenadi. Osim pravila o letenju, u Hrvatskoj postoji i poseban propis o snimanju iz zraka. Prema Uredbi o snimanju iz zraka, za snimanje državnog područja iz zraka u pravilu je potrebno odobrenje Državne geodetske uprave, i to bez obzira snimaš li u komercijalne ili sasvim privatne svrhe. Dozvola za letenje dronom i dozvola za snimanje iz zraka tako su dvije različite stvari.

Postoji i kvaka koju je lako previdjeti: prema toj istoj Uredbi, iz zraka smiju snimati samo pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost snimanja iz zraka (u Hrvatskoj šifra djelatnosti NKD 74.20), a dokaz o toj registriranoj djelatnosti obavezan je prilog zahtjevu za odobrenje. U praksi to znači da snimanje iz zraka u smislu propisa nije predviđeno za privatnu osobu bez registrirane djelatnosti – da bi ga netko legalno obavljao, u pravilu mu treba obrt ili tvrtka s tom djelatnošću.

Postoji jedna praktična iznimka: takozvano ciljano snimanje izdvojene lokacije ili građevine koje se obavlja isključivo za potrebe njezina vlasnika ili korisnika smije se dronom obaviti i bez odobrenja Državne geodetske uprave. No i tada snimatelj po slovu propisa mora biti registriran za tu djelatnost, pa ni ta iznimka ne otvara vrata potpuno slobodnom, neregistriranom snimanju.

Ima i završni korak koji se lako previdi: same zračne snimke ne smiješ tek tako objaviti. Da bi ih javno koristio ili ustupio drugome, uz odobrenje za snimanje treba i posebno odobrenje za uporabu zračnih snimaka. Zato se cjelokupni, neobrađeni snimljeni materijal u roku od osam dana predaje Državnoj geodetskoj upravi na pregled (među ostalim zbog vojnih i osjetljivih lokacija), a ona rješenjem određuje koje se snimke smiju koristiti; snimke ostaju u arhivi DGU-a. Iznimka je ono ciljano snimanje vlastite lokacije ili građevine za vlastite potrebe, koje se smije koristiti bez tog dodatnog odobrenja.

Smiješ li snimati ljude iz zraka?

Dron iz zraka lako uhvati tuđa dvorišta, terase, plaže i prepoznatljive ljude, a to nisu samo “kadrovi” nego i osobni podaci. Snimanje i osobito objava fotografija na kojima se osobe mogu prepoznati ulazi u područje zaštite privatnosti i opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), koju kod nas nadzire AZOP. Isti zdravorazumski princip vrijedi kao i na zemlji: tuđu privatnost ne narušavaš samo zato što tehnika to omogućuje. Ako te zanima gdje su granice kod fotografiranja ljudi, detaljnije smo pisali o tome smijete li fotografirati ljude na javnom mjestu i što kaže hrvatski zakon.

Kolike su kazne?

Kazne nisu simbolične. Za snimanje iz zraka bez odobrenja prekršajni nalozi kreću se otprilike od 663 do 3300 eura. Uz to, Zakon o zračnom prometu propisuje sankcije za nepridržavanje pravila letenja – od upozorenja i novčanih kazni (okvirno od 700 eura naviše) do privremenog ili trajnog oduzimanja dozvola i registracije operatora. Kad se zbroji, jedan nepromišljen let može koštati više od samog drona.

Kratka checklista prije poletanja

• Registriran operator i registracijski broj nalijepljen na dronu.
• Položen online ispit za odgovarajuću potkategoriju.
• Provjeren zračni prostor u aplikaciji AMC Portal.
• Nisi u nacionalnom parku ili parku prirode bez dozvole.
• Letenje do 120 metara i uvijek na dogled.
• Ne letiš u blizini požara, kanadera ni protupožarnih helikoptera.
• Poštuješ privatnost ljudi i, za snimanje iz zraka, imaš potrebno odobrenje i registriranu djelatnost snimanja iz zraka.

Često postavljana pitanja

Moram li registrirati dron ako ga koristim samo za hobi?

Da, ako dron ima fotoaparat. Registracija operatora nije potrebna jedino za dronove lakše od 250 grama koji nemaju kameru ni mikrofon, a takvih je među fotografskim dronovima vrlo malo.

Smijem li dronom snimati na plaži ili u gradu?

Uz poštivanje pravila: provjeri jesi li u kontroliranom zračnom prostoru, ne leti iznad ljudi i pazi na privatnost. Za samo snimanje iz zraka i dalje je potrebno odobrenje Državne geodetske uprave.

Mogu li snimati iz zraka kao privatna osoba, bez obrta ili tvrtke?

U pravilu ne. Prema Uredbi o snimanju iz zraka, iz zraka smiju snimati samo osobe registrirane za djelatnost snimanja iz zraka (u Hrvatskoj šifra NKD 74.20), a dokaz o toj registriranoj djelatnosti obavezan je prilog zahtjevu za odobrenje. Zato snimanje iz zraka u smislu propisa podrazumijeva registrirani obrt ili tvrtku s tom djelatnošću, pa ga privatna osoba bez nje ne može legalno obavljati.

Koliko visoko smijem letjeti?

U otvorenoj kategoriji najviše 120 metara iznad najbliže točke tla, uz iznimke u blizini prepreka. U kontroliranom zračnom prostoru granica je niža i ovisi o odobrenju.

Dron danas svakome nudi kadar kakav su nekad snimali samo profesionalci iz helikoptera, i upravo zato dolazi s odgovornošću. Nekoliko minuta provedenih u registraciji, provjeri zračnog prostora i razmišljanju o tuđoj privatnosti čuva te od kazne i čini te ozbiljnijim autorom. Prije nego što sljedeći put podigneš dron, vrijedi se zapitati ne samo kako će kadar izgledati, nego i smiješ li ga uopće snimiti na tom mjestu.