Kada predsjednik ukrade tvoju fotografiju: Slučaj Mike Kelley vs. Donald Trump

U svijetu profesionalne fotografije, krađa autorskih djela nije rijetkost. No što se događa kada tvoj rad neovlašteno iskoristi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump? Upravo to se dogodilo poznatom američkom fotografu Mikeu Kelleyu, čija je kultna fotografija postala središte potencijalno povijesnog sudskog spora protiv Donalda Trumpa. Ovaj slučaj otvara brojna pitanja o autorskom pravu, granicama političke propagande i imunitetu predsjednika, a mogao bi imati dalekosežne posljedice za sve kreativce, političare i korisnike društvenih mreža.

Tko je Mike Kelley i zašto je njegova fotografija posebna?

Mike Kelley je ugledni američki fotograf specijaliziran za arhitektonsku i umjetničku fotografiju. Njegova serija “Airportraits“, a posebno fotografija “Wake Turbulence” nastala na aerodromu LAX, stekla je svjetsku slavu još 2014. godine. Fotografija prikazuje desetke aviona koji polijeću tijekom osam sati, složenih u jednu impresivnu sliku. Ovo djelo postalo je viralno, objavljeno je u brojnim medijima, prodavano kao umjetnički print i dijeljeno milijunima puta na društvenim mrežama.

Donald Trump je 30. svibnja 2025. na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio Kelleyevu fotografiju s natpisom “let the deportations begin!” (neka deportacije počnu!), koristeći je kao politički meme u kontekstu svojih najava o masovnim deportacijama. Objavu je u manje od 24 sata vidjelo na desetke tisuća ljudi, a slika se ubrzo proširila i na druge platforme poput X-a (bivši Twitter), Instagrama i TikToka. Za mnoge je to možda bio prvi i jedini put da su vidjeli neko Kelleyevo djelo, ali u potpuno drugačijem, politički nabijenom kontekstu.

Ovakva instrumentalizacija fotografije za političke ciljeve podsjeća na ranije slučajeve kada je Trump koristio vizualne materijale kako bi pojačao vlastite narative, često zanemarujući autentičnost i autorska prava. Posebno je zanimljivo usporediti ovu situaciju s poznatim slučajem u kojem je Trump tvrdio da je Photoshopirana fotografija zapravo autentična — što je izazvalo brojne rasprave o manipulaciji slikama u političke svrhe i granicama istine u javnom prostoru. Više o tom slučaju pročitajte u našem tekstu: Donald Trump, Photoshop i MS-13: Kako je jedna fotografija postala političko oružje.

Zašto je ovo više od “obične” krađe slike s interneta?

Krađa fotografija na internetu nije novost, ali ovaj slučaj je poseban iz nekoliko razloga:

• Mike Kelley je profesionalac koji redovito registrira svoja djela pri Američkom uredu za autorska prava, što mu daje snažnu pravnu zaštitu.
• Fotografija “Wake Turbulence” prodavana je za stotine tisuća dolara i korištena je u brojnim legalnim komercijalnim projektima.
• Kelley ima bogato iskustvo u sudskim sporovima zbog krađe svojih slika i do sada je uspješno dobivao odštete od drugih prekršitelja.
• Ovdje je riječ o bivšem i sadašnjem predsjedniku SAD-a, osobi s globalnim utjecajem i ogromnim dosegom na društvenim mrežama.

Pravna pozadina: Što kaže američki zakon o autorskim pravima?

U SAD-u, autorsko pravo na originalno djelo nastaje automatski čim djelo poprimi materijalni oblik (npr. digitalna fotografija). No, za mogućnost tužbe i ostvarivanje većih odšteta, djelo mora biti registrirano pri Uredu za autorska prava. Registracija omogućuje:

• Pokretanje tužbe za povredu autorskih prava
• Potraživanje tzv. “statutorne štete” (do 150.000 USD po povredi za namjernu krađu)
• Naplatu odvjetničkih troškova
• Dokazivanje vlasništva i datuma nastanka djela pred sudom

Kelley je poznat po tome da svoja djela registrira čak i prije objave, što mu daje maksimalnu zaštitu i mogućnost traženja visokih odšteta.

Imunitet predsjednika: Može li Trump biti tužen?

Jedno od ključnih pitanja je ima li predsjednik SAD-a imunitet od ovakvih tužbi. Vrhovni sud SAD-a je u srpnju 2024. donio presudu prema kojoj predsjednik ima apsolutni imunitet za službene radnje u okviru svojih ustavnih ovlasti, ali nema imunitet za privatne, neslužbene radnje.

Objavljivanje sadržaja na privatnoj društvenoj mreži, poput Truth Social, ne smatra se službenom predsjedničkom dužnošću. To znači da Trump može biti tužen kao privatna osoba zbog povrede autorskih prava.

Kome se može podnijeti tužba?

Kelleyjevi odvjetnici morat će odlučiti protiv koga će konkretno pokrenuti postupak:

• Protiv Donalda Trumpa osobno, kao autora objave
• Protiv Truth Sociala, kao platforme koja je omogućila širenje sadržaja
• Potencijalno i protiv drugih osoba koje su dodatno dijelile ili promovirale sporni sadržaj

Što Mike Kelley može dobiti?

Ako sud utvrdi da je Trump namjerno prekršio autorska prava, Kelley može tražiti:

• Statutarnu štetu do 150.000 USD po povredi
• Odštetu za izgubljenu zaradu i narušavanje reputacije
• Pokrivanje svih pravnih troškova
• Potencijalnu zabranu daljnje upotrebe slike

Širi značaj slučaja

Ovaj slučaj bi mogao postati presedan u zaštiti autorskih prava u digitalnom dobu, osobito u kontekstu političke propagande i korištenja društvenih mreža. Fotografima i drugim kreativcima šalje jasnu poruku o važnosti registracije svojih djela i spremnosti na pravnu borbu. S druge strane, političarima i javnim osobama pokazuje da ni najviši položaji ne daju pravo na ignoriranje zakona o intelektualnom vlasništvu.

Zaključak

Slučaj Mike Kelley protiv Donalda Trumpa nije samo još jedan primjer krađe fotografije na internetu. On otvara važne rasprave o autorskom pravu, odgovornosti javnih osoba, granicama političkog marketinga i ulozi društvenih mreža u širenju tuđih djela. Ishod ovog spora mogao bi oblikovati pravila igre za cijelu kreativnu industriju, ali i za politički diskurs u digitalnom dobu. Do tada, fotografi i umjetnici imaju još jedan razlog više da svoja djela štite zakonskim putem – jer nikad ne znate tko bi ih mogao “posuditi” za vlastite ciljeve.