Portret iz zatvorske ćelije vrijedan 17 milijuna dolara: osuđeni ubojica tuži fotografa i medije

Nima Momeni, tehnološki poduzetnik i konzultant iz Bay Area, podnio je tužbu od 17 milijuna dolara protiv fotografa Paula Kurode i nekoliko medija, uključujući New York Post i Los Angeles Times. Razlog podnošenja tužbe su fotografije objavljene u više medija na kojima Momeni smiješeći se sjedi u zatvorskoj ćeliji nekoliko dana prije početka suđenja.

Momeni je u prosincu 2024. proglašen krivim za ubojstvo Boba Leeja, osnivača Cash Appa, u travnju 2023. godine. Zločin je nastao iz sukoba vezanog uz drogu, uključujući Momenijevu sestru Khazar. Momeni, vlasnik tvrtke Expand IT, odvezao je Leeja na osamljeno mjesto u San Franciscu, gdje ga je više puta izbo kuhinjskim nožem.

Utjecaj fotografije na reputaciju

Prema američkim medijima, tužba navodi niz navodnih prijestupa, uključujući klevetu, povredu privatnosti, profesionalnu nemarnost, prijevaru i namjerno izazivanje emocionalne patnje. Momeni traži naknadu štete za izgubljene plaće, smanjenu sposobnost za zaradu te opću štetu, navodeći da su objavljene fotografije negativno utjecale na njegovu reputaciju i mogućnost fer suđenja.

Paul Kuroda, dvostruko nominiran za Pulitzerovu nagradu i poznat po radu s vodećim kalifornijskim publikacijama, izjavio je da je iznenađen tužbom, dodajući kako se nešto ovakvo u njegovoj karijeri nikada prije nije dogodilo. Fotografije su nastale u sklopu izvještavanja s početka Momenijevog suđenja, a jedna od njih prikazuje ga kako se smiješi unutar zatvorske ćelije, što je izazvalo kontroverzu.

Presedan u području medijskog izvještavanja?

Pravni stručnjaci, uključujući odvjetnicu Shannan Dugan, smatraju da će Momeni imati teškoća dokazati štetu, jer je porota već donijela presudu o njegovoj krivnji na temelju dokaza iz cijelog procesa, a ne samo fotografija. Međutim, tužba također uključuje do 100 neimenovanih tuženih, što dodatno komplicira slučaj i naglašava raspravu o granicama novinarske slobode i prava na privatnost zatvorenika.

Ovaj slučaj mogao bi postaviti presedan u području medijskog izvještavanja i prava zatvorenika, jer istražuje pitanje koliko fotografije ili medijske objave mogu utjecati na pravdu i reputaciju, čak i nakon što je pravna presuda donesena.