29 finalista natječaja za astrofotografiju godine: izabrani među gotovo 4000 prijava iz 66 zemalja

Royal Observatory Greenwich objavio je 29 finalista natječaja ZWO Astronomy Photographer of the Year, najvećeg svjetskog natjecanja za astrofotografiju. U 18. izdanju natječaja pristiglo je gotovo 4000 prijava iz 66 zemalja, a u uži izbor ušle su fotografije aurora, galaksija, Mjeseca, Sunca i kometa. Pobjednici će biti proglašeni 17. rujna, a najbolji radovi bit će izloženi u National Maritime Museumu u Londonu. Za početnike je ovo idealan trenutak da se zapitaju: kako uopće nastaju ovakve fotografije i može li se s njima krenuti već ovog ljeta?

Natječaj koji već 18 godina slavi noćno nebo

Astronomy Photographer of the Year organizira Royal Observatory Greenwich, a natječaj se održava u devet kategorija uz dvije posebne nagrade. Iz gotovo 4000 pristiglih radova amaterskih i profesionalnih fotografa stručni žiri izabrao je uži krug od 29 fotografija, o kojima je pisao i PetaPixel. Ukupni pobjednik osvaja 10.000 funti, pobjednici kategorija po 1500 funti, a sve nagrađene fotografije od 18. rujna moći će se pogledati na izložbi u National Maritime Museumu u Engleskoj.

Sponzor natječaja je ZWO, proizvođač astronomske opreme, čiji osnivač Sam Wen poručuje da je cilj natječaja „sniziti prag ulaska i omogućiti što većem broju ljudi radost istraživanja svemira“. Dobra vijest za početnike: dio finalista svoje je radove snimio opremom koja je danas dostupnija nego ikad.

Finalisti koje morate vidjeti

U kategoriji aurora izdvajaju se ružičasto-ljubičasta polarna svjetlost nad američkim jezerom Causey Samuela Morsea te „Eagle Aurora“ Britanke Jennifer Rogers, koja je u uži izbor ušla s čak dvije fotografije. Među galaksijama dominiraju kineski autori: detaljni prikaz Andromede u crvenim i plavim tonovima potpisuju Chuhong Yu i Zuoming Wang. Ljubitelji Mjeseca prepoznat će „Supermoon Path Over Paris at Sunset“ Martina Girauda, višestruku ekspoziciju izlaska supermjeseca iznad pariških krovova. Naše čitatelje posebno će razveseliti „Fairyland“ Uroša Finka iz susjedne Slovenije – Mliječna staza nad pastirskim kućicama izgleda kao prizor iz bajke.

Tu su i komet C/2025 A6 (Lemmon) iznad švicarskih Alpa Jakoba Sahnera, sedam prikaza Marsa kroz 2025. godinu Toma Williamsa te solargrafija Ksaweryja Wrobela nastala jednom jedinom ekspozicijom dugom 182 dana. U kategoriji mladih autora finalist je četrnaestogodišnjak iz Kine s fotografijom Sunčevih protuberanci. Ako vas zanima kako izgleda vrhunska astrofotografija bliža nama, pogledajte i najspektakularniju astro fotografiju godine o kojoj smo već pisali.

Kako početi s astrofotografijom ovog ljeta

Ljeto je najbolje doba godine za prve korake u astrofotografiji: noći su tople, nebo je često vedro, a središte Mliječne staze visoko je na južnom nebu. Sredinom kolovoza stižu i Perzeidi, najpoznatija kiša meteora. Za početak ne trebate teleskop – dovoljni su fotoaparat s mogućnošću ručnih postavki, širokokutni objektiv i stabilan stativ.

• Pronađite lokaciju daleko od gradskih svjetala: Velebit, Papuk, Biokovo ili otoci nude neka od najtamnijih neba u Hrvatskoj.
• Postavite fotoaparat na stativ i snimajte u RAW formatu.
• Otvorite blendu do kraja (idealno f/2.8 ili svjetlije), ISO postavite na 1600 do 3200, a ekspoziciju na 15 do 20 sekundi.
• Koristite pravilo 500: podijelite 500 sa žarišnom duljinom objektiva i dobit ćete najdužu ekspoziciju prije nego što se zvijezde pretvore u crtice.
• Izoštravajte ručno na najsjajniju zvijezdu i okidajte odgodom ili daljinskim okidačem kako biste izbjegli potresanje.

Astrofotografija nagrađuje strpljenje više od bilo koje druge grane fotografije, ali i početnički rezultati znaju oduševiti. Tko zna, možda upravo neka fotografija snimljena ovog ljeta s Velebita završi na budućem popisu finalista. Uostalom, i oprema kojom se snima svemir stalno napreduje – pisali smo i o tome čime su astronauti fotografirali Mjesec u misiji Artemis II.

Postavke za prvu fotografiju noćnog neba

Za početak ne trebate ništa egzotično: stativ, širokokutni objektiv i fotoaparat na kojem možete ručno birati postavke. Dobra polazna točka je najveći otvor blende koji objektiv nudi (npr. f/2.8), ISO između 1600 i 3200 te ekspozicija od 15 do 20 sekundi. Dulje od toga zvijezde se zbog rotacije Zemlje počinju razvlačiti u crtice, pa je jednostavno pravilo 500: broj 500 podijelite sa žarišnom duljinom objektiva i dobit ćete najdulju ekspoziciju u sekundama.

Izoštravanje je noću najčešći kamen spoticanja. Autofokus u mraku redovito promašuje, pa prebacite na ručno izoštravanje, uključite live view, povećajte prikaz na najsjajniju zvijezdu i vrtite prsten dok ne postane sitna točka. Fotografirajte u RAW formatu jer ćete u obradi lakše izvući detalje iz sjena i ispraviti balans bijele, a okidanje s odgodom od dvije sekunde ili daljinskim okidačem uklonit će i posljednju vibraciju stativa.

Često postavljana pitanja

Kada će biti proglašeni pobjednici natječaja?

Pobjednici 18. izdanja natječaja ZWO Astronomy Photographer of the Year bit će objavljeni 17. rujna 2026., a izložba nagrađenih fotografija otvara se dan poslije, 18. rujna, u National Maritime Museumu u Londonu.

Kolike su nagrade na natječaju?

Ukupni pobjednik osvaja 10.000 funti, pobjednici pojedinih kategorija po 1500 funti, drugoplasirani 500 funti, a posebno pohvaljeni radovi 250 funti. Dobitnici posebnih nagrada primaju 750 funti.

Trebam li teleskop za astrofotografiju?

Ne. Za fotografije Mliječne staze, aurora i meteora dovoljni su fotoaparat s ručnim postavkama, širokokutni objektiv i stativ. Teleskop ili teleobjektiv postaju potrebni tek za detaljne prikaze planeta, Mjeseca i dalekih maglica.