Granica između uspomene i smrti: kako želja za savršenom selfie fotografijom vodi do tragedije

Pametni telefoni su sve dostupniji, kamere sve bolje, a poriv ljudi da se ovjekovječe fora fotkom na nekom neobičnom mjestu danas je aktualniji nego ikad prije. Pojednostavljeno rečeno, formula za nevolju glasi: selfie kamera + društvene mreže = poticaj za rizično ponašanje.

U modernoj kulturi fotografije selfie je osobna izjava, digitalni autoportret i društveni alat koji oblikuje način na koji dokumentiramo život, gradimo identitet i komuniciramo s drugima – ali i fenomen s posljedicama, od psihe do sigurnosti.

Muškarci skloniji većem riziku

Unazad desetak godina postoje brojni potvrđeni slučajevi smrti pri snimanju selfieja diljem svijeta, najčešće zbog nepažnje, nerazumijevanja rizika ili pokušaja snimanja impresivnog kadra. Trendovi pokazuju rast broja incidenata i u velikoj većini slučajeva, ljepota trenutka nadjačala je zdrav razum. Prema podacima koje je skupio Euronews, a njih potvrđuju i drugi mediji koji su se bavili istraživanjem uzroka i posljedica nepažnje tijekom snimanja selfija, više od 400 ljudi izgubilo je živote snimajući selfie.

Istraživački novinari slavnog BBC-a su uspjeli izraditi statistiku selfija sa smrtnim posljedicama koja potvrđuje općeprihvaćeni stav da su muškarci skloniji rizičnom ponašanju. Prema tim podacima između 72 i 75 posto poginulih su muškarci, najčešće djeca i mladi ljudi između 10 i 29 godina.

Bizarni primjeri stradavanja

Lista poginulih kao posljedice nepažnje pri fotkanju selfija – vjerovali ili ne – čak je dulja od liste tragično preminulih penjača na Mt. Everest, a uvjeti njihove pogibije katkad su nevjerojatno bizarni. Recimo, početkom ove godine dva su mladića poginula u jednom selu na Uralu nakon što su izvadili osigurač iz ručne bombe kako bi snimili selfie. Policija je uz mrtva tijela pronašla telefon sa snimljenim trenutkom njihove smrti. Sedam osoba utopilo se dok su snimali selfije na jezeru Mangrul u Indiji, otprilike 20 km od Nagpura. Njihov čamac se prevrnuo kad su ustali kako bi pozirali. Kad bi postojala nagrada za glupost godine za nju bi sigurno kandidirao mladić iz San Diega koji je pokušao snimiti selfie sa zvečarkom, koja ga je potom – naravno – ugrizla.

Kad je u pitanju statistika, najčešći uzroci smrti kao nepažnje snimanja selfija su redom utapanje, padovi s litica ili zgrada te nesreće povezane s prometom. Zanimljivo, selfie smrti vezane uz životinje (nedavno smo pisali o jednom takvom slučaju) su na dnu te tragične liste, ali zato u toj statistici značajno mjesto zauzimaju nesreće vezane uz vlakove, jer ljudi snimaju selfie iz vlaka  u pokretu, penju se na krov pa ili padaju ili dotaknu električne žice i/ili snimaju selfie uz prugu pri dolasku vlaka. Na temelju prikupljenih i objavljenih podataka, smrtni slučajevi povezani sa željeznicama čine približno 16 posto svih smrtnih slučajeva povezanih sa selfiejima (prema podacima iz Indije, broj smrtnih slučajeva na željezničkim prugama porastao je za 63 posto u posljednje dvije godine, a glavni uzrok su pokušaji snimanja selfija i videozapisa).

Selfie je uspomena, a ne rizik

Iako je selfie sam po sebi bezopasna radnja, nesreće nastaju zbog okoline u kojoj ga ljudi pokušavaju snimiti i ponašanja koje selfie potiče. Traženje ekstremnih ili atraktivnih kadrova, zanemarivanje opasnosti i želja za lajkovima i priznanjem generalno bi se trebali pripisati nestašluku, ambicijama i avanturizmu mladih ljudi, no činjenica je da je dobar dio stradalih u srednjim ili poznim godinama.

Stoga, kao zaključak naglasimo da bi selfie trebao biti uspomena, a ne rizik, jer nijedna fotografija, ma kako atraktivna bila, nije vrijedna gubitka života.