
Nedavno objavljena studija Američke psihološke asocijacije, koja je analizirala podatke od gotovo 100.000 sudionika kroz 71 različitu studiju, donosi jasne i zabrinjavajuće zaključke: prekomjerna konzumacija kratkih video formata poput TikToka i Instagram Reelsa ima značajno štetne posljedice na mentalno zdravlje i kognitivne funkcije korisnika. Ukratko — ova vrsta sadržaja doslovno “truli” mozak.
Studija je temeljito proučavala opsežnu pojavu kratkih videa koji se nalaze na mnogim društvenim mrežama, ne samo na TikToku, već i Instagramu, Facebooku, pa čak i LinkedInu, gdje se takav format brzo širi. Analiza je obuhvatila širok spektar demografskih skupina, uključujući i mlade i odrasle. Rezultati su bili dosljedni: teška konzumacija kratkih videozapisa direktno je povezana sa smanjenjem kognitivnih sposobnosti, osobito pažnje i sposobnosti samokontrole.
Prema znanstvenicima, koncept “dualnog procesa habituacije i senzibilizacije” objašnjava zašto je mozak osjetljiv na ovakve vrste sadržaja. Ponavljana izloženost brzoj i snažnoj stimulaciji dovodi do desenzibilizacije, odnosno smanjenja sposobnosti mozga da se usredotoči na duže, kompleksnije zadatke poput čitanja ili duboke analize. Istovremeno, algoritamski dizajnirani brzopotezni sadržaji nagrađuju korisnika instant zadovoljstvom i time potiču impulsivno pretraživanje i ovisničko ponašanje.
Šteta ovakvog ponašanja nije samo u padu pažnje. Istraživanje upozorava i na širi spektar problema povezanih s prekomjernim gledanjem kratkih videozapisa: društvenu izolaciju, smanjenje životnog zadovoljstva, poremećaje samopouzdanja, probleme s tjelesnom slikom te povećanu anksioznost i osjećaj usamljenosti. Neki od ovih simptoma nalikuju onima koji se povezuju s fizički ovisničkim supstancama.
Zanimljivo je da studija predlaže izradu posebne skale za mjerenje ovisnosti o kratkim video sadržajima koja će u budućnosti pomoći u daljnjim istraživanjima i razvoju preporuka za sigurniju konzumaciju.
Ovakvi nalazi naglašavaju koliko je važno osvijestiti širu javnost o posljedicama pretjeranog korištenja ove vrste sadržaja. Budući da kratki videozapisi dominiraju digitalnim prostorom i postali su sastavni dio svakodnevice velikog dijela populacije, postoje jasni izazovi u pronalaženju zdravog balansa. Potrebno je razviti cjelovite i utemeljene javne smjernice te poticati urbano (digitalno) zdravlje kroz edukaciju i samoregulaciju.
Preporuke stručnjaka uključuju ograničavanje vremena provedenog na platformama koje nude kratke videozapise, podizanje svijesti o njihovim mehanizmima nagrađivanja i ovisnosti, te promoviranje aktivnosti koje potiču dublju koncentraciju i mentalnu otpornost, poput čitanja ili učenja.
Studija jasno pokazuje kako popularni sadržaji poput TikToka i Instagram Reelsa utječu na mozak korisnika smanjujući njihove kognitivne sposobnosti i podižući rizik od mentalnih problema. Dok kratki videozapisi i dalje osvajaju svijet, važno je znati njihove moguće negativne posljedice i pažljivo upravljati vremenom koje im posvećujemo.
Sve detalje, studiju i ostale detalje koje se tiču društvenih mreža možete pronaći na stranici američke psihološke asocijacije.






